Modeliranje pogodnih staništa izniman je analitički alat koji istraživačima i konzervatorima omogućuje procjenu potencijalne rasprostranjenosti vrste u određenom geografskom području na temelju različitih ekoloških varijabli. Pruža uvid u to koja su područja pogodna staništa za određene vrste i može pomoći pri donošenju odluka o planiranju korištenja prostora te upravljanju i koordinaciji ljudskih aktivnosti u svrhu očuvanja prirodnih ekosustava.
Prohodnost prostora (eng. landscape permability) opisuje stupanj otežanosti kretanja životinja po prostoru. To je mjera koja govori koliko se lako ili teško životinja kreće između staništa ili po prostoru/krajoliku koji su pod utjecajem različitih faktora, kao što su vrsta zemljišnog pokrova, prisutnost barijera (rijeke, ceste, naseljena područja) i veličina krajolika.
Razumijevanje prohodnosti prostora ključno je za očuvanje bioraznolikosti jer nam omogućuje da identificiramo područja koja potencijalno mogu djelovati kao prepreka kretanju jedinki. Na taj način možemo odrediti prioritetne mjere za očuvanje tih staništa i održavanje protoka jedinki i genetskog materijala između populacija.
Prohodnost prostora također se može koristiti za procjenu potencijalnih utjecaja promjena krajolika, poput urbanizacije ili promjena korištenja zemljišta, na kretanje vrsta. Modeliranjem promjena u prostornoj prohodnosti, možemo predvidjeti potencijalne utjecaje tih promjena na biološku raznolikost i razviti strategije za ublažavanje negativnih utjecaja.
Karta prohodnosti prostora
Karta prohodnosti prostora temeljena na teoriji sklopova (circuit theory). Ljubičasta boja označava prohodnost, što u praksi znači da se životinja može nesmetano kretati prostorom. Međutim, na nekim je područjima prolaz izrazito kanaliziran (ružičaste i žute nijanse), što znači da ris ima male šanse za alternativni put. Posebno su problematični slučajevi u kojima takva „uska grla“ prelaze linearne prepreke (npr. autocesta, željeznica), jer takve prepreke za risa mogu biti praktički neprohodne.
Modeli pogodnih staništa daju uvid u područja koja bi bila prikladan teritorij za rezidencijalnog risa, dok predviđanja prohodnosti prostora/krajolika ocrtavaju vjerojatne puteve širenja risova.
Istraživači s Odsjeka za biologiju Biotehničkog fakulteta u Ljubljani izradili su dvije karte pogodnih staništa, dobivene različitim metodološkim pristupima, kartu povoljnih i pogodnih stanišnih dijelova te kartu prostorne prohodnosti i povezanosti staništa. Karte s kratkim opisima nalaze se u prologu, dok su PGN i GIS datoteke dostupne na stranici Life Lynxa (Life Lynx webpage).
Karte pogodnih staništa
Model pogodnih staništa temeljen na GLM-u
Karta pogodnih staništa risa temeljena na GLM-u. Zelene nijanse označavaju pogodno stanište, dok crvene nijanse označavaju manje povoljno i neprikladno stanište. Model predviđa veliki dio Dinarida i jugoistočnih Alpa kao povoljno područje i pogodno za korištenje na većim prostornim razmjerima.
Model pogodnih staništa dobiven metodom maksimalne entropije (MAXENT metoda)
Karta pogodnih staništa dobivena metodom maksimalne entropije. Zelene nijanse označavaju pogodno stanište, dok crvene nijanse označavaju manje povoljno i neprikladno stanište. Predviđanje modela čini šumske komplekse Dinarida vrlo pogodnim staništem za risa, dok u Alpama pogodnih staništa ima vrlo malo i uglavnom su ograničeni na šumovite planinske visoravi.
Pogodna i optimalna staništa risa
Prikaz pogodnih i optimalnih dijelova staništa. Veliki dio dinarskog područja spada pod pogodnu, pa čak i optimalnu klasifikaciju staništa. Također se čini da su ti dijelovi dobro povezani i u praksi vjerojatno funkcioniraju kao jedno stanište. Situacija u Alpama je potpuno drugačija, jer su optimalna područja staništa ograničena, dok pogodna staništa stvaraju „odskočne daske“ za raseljavanje risa.
Karta povezanosti staništa
Karta prikazuje prohodnost staništa/prostora s pogodnim i optimalnim dijelovima staništa. Jasno se može vidjeti da su optimalna staništa općenito dobro povezana, dok su neka manja područja pogodnih staništa izolirana, ali bi ona mogla biti od velike važnosti za širenje risa. Također se može i vidjeti kako autocesta Ljubljana – Koper križa tri potencijalna koridora.