O projektu


Naslov projekta

Spašavanje dinarske i jugoistočne alpske populacije risa od izumiranja

 

Akronim

LIFE Lynx

Referenca

LIFE16 NAT/SI/000634

Projektni period

01/07/2017 – 31/03/2024

Ukupan budžet

6,829,377.00 €

Financijski udio EU

4,081,404.00 €

 

Sažetak

Foto: Miha Krofel

Najvažniji cilj LIFE Lynx projekta je zaustaviti izumiranje dinarske i jugoistočne alpske populacije risa, koje će se postići nizom kompleksnih aktivnosti iz različitih područja upravljanja risom. Tim putem se nastoje osigurati cjelovita i održiva rješenja za sve čimbenike koji ugrožavaju populaciju. Populacija risa koju Hrvatska dijeli sa susjednim zemljama izuzetno je mala i ugrožena. Razlog tome je nestabilnost malobrojne populacije, čiji je jedini spas dovođenje „svježih“ gena iz druge, stabilne populacije. Zaustavljanje izumiranja populacije risa na području Hrvatske, Slovenije i Italije će se postići naseljavanjem 14 životinja iz Slovačke i Rumunjske. Uspješnost naseljavanja pratiti će znanstvena istraživanja, koja će uključivati praćenje naseljenih životinja i njihovih potomaka pomoću automatskih foto-zamki i GPS ogrlica te brojne genetske i ekološke analize. Države uključene u projekt uskladiti će i unaprijediti upravljanje ovom ugroženom vrstom te će se pripremiti strateški dokumenti koji će osigurati dugoročnu suradnju na ovom području.

 

Foto: Miha Krofel

Povijest

Početkom 20. stoljeća, zbog prekomjernog lova, ris je izumro iz većeg dijela Europe uključujući Hrvatsku i susjedne države. Kao odgovor na to stanje, lovci iz Slovenije su 1973. godine organizirali naseljavanje risa te je šest životinja ulovljenih u Slovačkoj, ispušteno u uzgojnom lovištu Medved pokraj Kočevja. Sve tri naseljene ženke su imale mlade već prve godine, populacija je brzo rasla i u nekoliko godina su se risovi iz Slovenije proširili u Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Austriju i Italiju. No od 1990-ih godina lovci svake godine zamjećuju sve manji broj životinja i brojnost populacije pada sve do danas. Najvažniji uzrok izumiranja risa  je parenje u srodstvu, budući da se gotovo 45 godina potomci šest životinja pare isključivo međusobno.

Trenutno nema dovoljno znanstvenih podataka na temelju kojih se može napraviti pouzdana procjena brojnosti, dok posljednja službena procjena iz Plana upravljanja risom iz 2010. godine procjenjuje na 40-60 jedinki s trendom opadanja. Znanstvena istraživanja ukazuju da će risovi ponovno izumrijeti ukoliko se ne nasele nove životinje koje će povećati genetsku raznolikost populacije.

 

 

 

 

Foto: Miha Krofel

Ciljevi

  1. Glavni cilj projekta je zaustaviti izumiranje dinarske i jugoistočne alpske populacije risa obogaćivanjem genetskog fonda te time direktno povećati vjerojatnosti opstanka populacije.
  2. Razvoj smjernica za gospodarenje risom će se odvijati u suradnji više država koje dijele risju populaciju kako bi se razvio standardiziran i prilagođen pristup gospodarenju populacijom osnaženom novim jedinkama.
  3. Uvođenje novih jedinki će biti izvršeno uz potporu sudionika iz različitih sektora kako bi se senzibilizirala šira javnost. Usko ćemo surađivati s našim partnerima na lokalnoj i nacionalnoj razini, formirajući odnose za dugoročnu suradnju te održavati potporu javnosti redovnim izvještajima o napretku projekta.
  4. Razviti ćemo znanstveno osnovane modele za strateško planiranje i potporu pri donošenju odluka. Za osiguravanje stabilnosti risje populacije, koristiti će se kompjuterski modeli osnovani na podatcima prikupljenima u sklopu projekta, te u svrhu razvitka jasnih smjernica za genetsko i demografsko predviđanje razvoja populacije. Ti su ciljevi direktno vezani uz Bernsku konvenciju, Prilog II EU Strategija za bioraznolikost 2020 i EU Direktive o staništima.
  5. Želimo poboljšati povezanost populacija te povećati vjerojatnosti prirodnog protoka gena putem razvitka vezne populacije zapadno od trenutne dinarske populacije te je time približiti onoj alpskoj. Takva metapopulacija risa će pozitivno utjecati na problematiku fragmentacije staništa.