A.6 Prostorno povezivanje

Objavljeno - Aug 8, 2018


Procjena mogućnosti prostornog povezivanja dinarske i JI alpske populacije risa s drugim populacijama

Stanište bilo koje vrste životinja podijeljeno je na manja područja stalnog obitavanja, koja imaju povoljne uvjete za određenu vrstu. Takva manja područja su odvojena predjelima kojima se životinja kreće ali ih ne koristi za stalni boravak, te preprekama gdje je kretanje onemogućeno ili otežano.  Ljudski utjecaj mijenja razvoj tih krajolika, smanjuje prirodna staništa, stvara nove prepreke te fragmentira područja stalnog obitavanja određenih vrsta.

Dinaridi i Alpe su također podlegli fragmentaciji. Iako kvaliteta staništa unutar tih planinskih lanaca s vremenom raste, otvorene nizine, rijeke i doline s ljudskim naseljima i ograđenim prometnim linijama ometaju daljnje širenje risje populacije.

Podatci genetskih analiza upućuju na to da je od naseljavanja novih jedinki prije 43 godine, fragmentacija staništa uzrokovala potpunu izolaciju navedene populacije od drugih. Važan korak ka prijetvoru fragmentiranih dijelova staništa populacije dinarskog risa i njegovih dviju susjednih populacija – balkanske i populacije švicarskih Alpa – je procjena bioloških, ekoloških i geografskih prednosti i nedostataka. Tradicionalni alat koji se koristi za očuvanje populacija i njihovog staništa je stvaranje zaštićenih područja. Također, važan aspekt procesa očuvanja je povezivanje prikladnih staništa i populacija bi se omogućila migracija vrsta na čitavom (meta) populacijskom području. Cilj ove akcije je pružiti znanstvenu pozadinu (karte, modeli staništa / povezanosti, dijagrami gena, PVA analiza i dr.) za pripremu (1) smjernica za procjenu utjecaja na okoliš – s naglaskom povezivanja populacija te (2) međunarodnih smjernica za uspostavljanje povezanosti između švicarske alpske, dinarske / JI alpske i balkanske populacije.

Povezane vijesti

Katalin – novi ris u Dinaridima
Dinarske šume su bogatije za još jednog rumunjskog risa! Katalin je uhvaćen u Rumunjskoj u siječnju, te je početkom ožujka transportiran
Nakon deset godina opet smo uhvatili risa Miheca
Dana 21. ožujka naši slovenski kolege uhvatili su odraslog mužjaka risa, kako bi pratili njegovo kretanje i aktivnost pomoću telemetrijske
Risovica Mala započinje samostalan život
Istraživači s Biotehničkog fakulteta u Ljubljani su u siječnju uhvatili mladu risovicu, koju su nazvali Mala. Mala je potomak risa
Ris Alojzije istražuje Paklenicu
Prošlo je 12 dana od ispuštanja risa Alojzija u kanjonu Velike Paklenice i jako smo sretni što vam možemo javiti