Ovdje možete pronaći osnovne podatke o sve tri vrste velikih zvijeri prisutnih u Hrvatskoj i Sloveniji.
.Kao životinje na vrhu hranidbenog lanca, igraju bitnu ulogu u ekosustavu kontrolirajući broj plijenskih vrsta, manjih predatora, te biljnog svijeta. Njihovo je postojanje također dokaz zdravog ekosustava i skrivene ljepote Dinarida, kao i inspiracija mnogim pričama o suživotu ljudi i divljih životinja, lokalno i šire.
Životni vijek: u divljini do 13 god., u zatočeništvu do 16 god.
Tjelesna masa: ženke 34 – 42 kg, mužjaci 39 – 46 kg
Stanište: šume, šikare, travnjaci, vlažna područja, kamenita područja
Prehrana: srne, jeleni, divlje svinje, lešine, domaće životinje, neke biljke
Posebnosti: (tamno)sivo krzno, tijelo je izdržljivo i građeno za duge staze, izravan predak psu, crna pruga na podlaktici
Ponašanje: žive i love u čoporima sa strogo određenom hijerarhijom, postoje i samotnjaci
Životni vijek: u divljini do 30 god., u zatočeništvu do 40 god.
Tjelesna masa: ženke do 180 kg, mužjaci do 300 kg (ponekad više)
Stanište: razni tipovi šuma, uključujući bjelogoricu i šumske čistine
Prehrana: uglavnom biljke, ali i kukci, ličinke, kukuljice, drugi beskralježnjaci, glodavci i lešine
Posebnosti: snažno tijelo, masivna glava i vrat, boja krzna varira od žućkastih nijansi do crne; u nekim je zemljama (uključujući Hrvatsku) lovna vrsta kojom se upravlja po godišnjem planu
Ponašanje: aktivni uglavnom po noći, dnevno mogu preći velike udaljenosti, tijekom zime uglavnom spavaju, označavaju teritorij grebanjem i griženjem kore drveća
Životni vijek: u divljini do 18 god., u zatočeništvu do 25 god.
Tjelesna masa: ženke: 18 – 21 kg, mužjaci 21 – 24 kg
Stanište: pretežito listopadne, crnogorične i miješane šume
Prehrana: srne, jeleni, puhovi, divokoze
Posebnosti: čuperci na ušima, točkasto krzno, najveća europska divlja mačka; izumro na Dinaridima 1903., ponovno naseljen 1973.
Ponašanje: samotnjaci, teritorijalni
Druge europske mačke
Euroazijski ris nije jedina vrsta risa u Europi!
Postoji i iberijski ris (Lynx pardinus) koji živi u Španjolskoj i Portugalu, te koji je ugrožen. Iberijski ris manji je od euroazijskog, a glavni su mu plijen kunići.
Dinaridi su dom još jednoj mački! Divlja mačka (Felis silvestris) prisutna je na većem području. Manja je od risa i hrani se manjim plijenom poput glodavaca i ptica. Strogo je zaštićena vrsta.
Usporedba risa i divlje mačke
Povijest risa na Dinaridima
Prije nekoliko stotina godina, ris je, kao i u drugim dijelovima Europe, bio prisutan na cijelom području Dinarida.
Nakon reintrodukcije vrste 1973., u Hrvatskoj je do 1998. bio dozvoljen lov na risove.
Na slici: Prvi ulovljeni ris nakon reintrodukcije. Autor: Alojzije Frković
Početkom 19. st., ljudski se utjecaj na prirodu povećavao zbog izgradnje prometnih puteva i velikih naselja. Kao opasnost za stoku, velike su zvijeri bile uništavane, zbog čega se njihova europska populacija počela smanjivati. Došlo je do toga da je opstalo samo nekoliko odvojenih populacija risova na nedostupnim planinskim lokacijama (poput Karpata, sjeverne Skandinavije i Balkana). Slovenija i Hrvatska su nažalost izgubile svoje populacije rano u 20. st. Godine 1973., slovenski lovci uveli su 6 risova iz Slovačke i pustili ih na slovenske Dinaride kako bi ponovno naselili vrstu na ovo područje. Te su životinje osnovale novu dinarsku populaciju risa koja je prisutna i dan danas. Nažalost, zbog genetske izolacije i malog broja reintroducanih jedinki, genska je analiza pokazala da je današnja populacija niske raznolikosti.
Risovi su strogo zaštićeni u Sloveniji i Hrvatskoj, te je lov i bilo kakvo uznemiravanje vrste u potpunosti zabranjen.
O LIFE Lynx projektu
Glavni je cilj LIFE Lynx projekta zaustavljanje izumiranja populacije risa Dinarida i jugoistočnih Alpa dugoročnim projektnim aktivnostima.
Tijekom 7 godina, 11 partnera iz 5 zemalja (Slovenija, Hrvatska,Italija, Rumunjska, Slovačka) planira uvesti 14 risova s Karpata na Dinaride i jugoistočne Alpe. Ta će nova populacija služiti kao odskočna daska za omogućavanje prirodnog protoka gena i osiguravanje genske raznolikosti populacije u budućnosti. Projekt je sufinanciran od strane LIFE programa, Ministarstva okoliša i prostornog planiranja Republike Slovenije, hrvatskog Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti, Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske i EuroNatur Fondacije.