Poput drugih velikih zvijeri, risovi imaju malo mladunaca od kojih mnogo ne preživi prvu godinu, često samo jedan ili dvoje. Kvaliteta mjesta brloga može biti jedan od najvažnijih čimbenika koji utječu na preživljavanje mladunaca, tako da ženka mora oprezno odabrati gdje se okotiti.
Puhi and Burja, mladunci ženke zvane Dina kojoj je 2007. godine postavljena GPS ogrlica. Auhor: Miha Krofel
Mačići su rođeni sa zatvorenim očima, gotovo gluhi, nepokretni i nesposobni održavati vlastitu tjelesnu temperaturu. To ih čini ovisnima o majci za toplinu i hranu.
U zatočeništvu je bilo zabilježeno da ženka ne izlazi iz brloga da se hrani prvih nekoliko dana nakon što se okoti. Brine se o mladima od tri do pet mjeseci, ali počnu jesti krutu hrani već nakon mjesec dana. Sa šest tjedana, mladunci počinju pratiti majku na kratka putovanja.
Ženke redovito sele mladunce iz jednog brloga u drugi, održavajući kratke udaljenosti do 500 m.
Česta promjena brloga može smanjiti rizik od pronalaska predatora poput kuna, lisica, ptica grabljivica i divljih mačaka, ili od ljudskog uznemiravanja. Drugi razlozi uključuju poplave, promjene u temperaturi, ostatke hrane, parazite, ili manjak plijena.
Brlozi mladuncima moraju pružati sklonište od vremena, zaštitu od kiše i direktnog sunca. Većina brloga zatvorene su strukture, te često imaju i terasu koja služi kao odmaralište i osmatračnica. Nakon okota, brlozi mogu imati i dodatna mjesta za skrivanje u blizini u slučaju da se mačići moraju brzo sakriti.
Uglavnom se nalaze na strminama među stijenama ili u spiljama površine oko 1 m2 okruženima šumom.
Kada se okote, mladunci imaju krzno boje pijeska bez crnih pjega. Nakon devet tjedana, boja krzna se promijeni u crvenkastu s manje ili više pjega. Uzorak im omogućava da se kamufliraju i kreću bez da ih se zamijeti.