LIFE Lynx projektni tim kontinuirano prati kretanje pet risova ispuštenih u slovenske Alpe u svibnju. Posljednji podatci s njihovih telemetrijskih ogrlica otkrivaju kako se Zois i Aida zadržavaju na području Jelovice dok se Tris, Julija i Lenka aktivnije kreću i istražuju Nacionalni park Triglav i visoravni Pokljuke.
Karta kretanja risova ispuštenih u slovenskim Alpama.
Slovenski istraživači su provjerili situaciju na terenu te utvrdili kako svi risovi uspješno hvataju svoj plijen. Prema lokacijama s ogrlica, utvrđeno je kako su mužjak Zois i ženka Aida podijelili zadnja dva plijena. Nadamo se da će se njihov dobar odnos nastaviti te da ćemo u idućoj sezoni parenja zabilježiti i prve potomke!
Istraživačima su se na terenu pridružili i lokalni lovci te obišli risje plijenove. Julij Benedičič iz lovačkog društva Železniki bio je jedan od sudionika na terenu: “U ime lovaca mogu reći kako smo vrlo znatiželjni i veliko je zadovoljstvo pridružiti se u istraživanju prilagodbe risova na novi teren i obilaziti njihov plijen.” Istraživački tim je otkrio kako je njihov posljednji plijen bila srna. “Ne možemo sa sigurnošću reći tko je uhvatio ovu srnu, Zois ili Aida, ali smo sigurno da su se zadnjih dana oboje hranili na njoj.”
Tris nam je također priuštio nekoliko zanimljivosti. Kao pravi “Triglavski ris”, Tris se odlučio na planinarenje do obližnjeg vrhunca Kukove špice (2427 m.n.v.) ten am dokazao kako nadmorske visine i snježni pokrov risovima ne predstavljaju prepreku. Nakon alpskog izleta, Tris se vratio na visoravan oko Pokljuke u blizinu ženke Lenke.
Ris Tris. Autor: Polona Bartol
Karta Trisovog kretanja u okolici Martuljek planinskog lanca s lokacijom u blizini Kukove špice (2427 m). Na karti su prikazani metri nadmorske visine na putu kojim se Tris kretao.
Moderna tehnologija nam omogućava blisko praćenje njihovog kretanja te su ti podatci od neprocijenjive vrijednosti. Zahvaljujući njima otkriti ćemo kojim se putevima risovi kreću te mjesta gdje će finalno uspostaviti svoje teritorije. Uspostava njihova teritorija jedan je od pokazatelja uspješnosti uspostavljanja jezgre risova koja će u budućnosti omogućiti prirodan protok gena između izolirane alpske i dinarske populacije risova.
Držimo fige da svih pet risova ostanu na području Julijskih Alpa te svojim genima omoguće dugoročan opstanak risova u Dinaridima i jugoistočnim Alpama.