Podaci s fotozamki postavljenih u sklopu LIFE Lynx projekta prvenstveno se koriste za kontinuirano praćenje uspješnosti repopulacije risova. Međutim, podaci prikupljeni fotozamkama također nude priliku za pronalazak odgovora na neriješena pitanja vezana za ekologiju divljih vrsta i međuvrsne interakcije, kao što su varijacije u obrascima aktivnosti.
S tim ciljem, tim s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu proveo je istraživanje o utjecaju ljudske aktivnosti na aktivnost euroazijskog risa (Lynx lynx), vuka (Canis lupus) i smeđeg medvjeda (Ursus arctos). Rezultati objavljeni u znanstvenom časopisu ‘Journal of Vertebrate Biology’ su pokazali kako je opće preklapanje u vremenskoj aktivnosti sva tri predatora i ljudi bilo nisko, pri čemu su predatori primarno pokazali krepuskularnu i noćnu aktivnost, dok su ljudi bili aktivniji danju. Nasuprot tome, vremenska aktivnost sva tri predatora bila je slična na stazama na kojima je opažena niža ljudska aktivnost i na šumskim cestama gdje je ljudska aktivnost bila učestalija i raznolikija.
Dnevni obrasci aktivnosti životinja uvjetovani su vanjskim čimbenicima kao što su odabir staništa, izbor vremenske niše, dostupnost plijena i rizik od predacije. Nadalje, različite vrste pokazuju različite reakcije na ljudsku aktivnost; stoga je za razumijevanje učinaka ljudske aktivnosti na divlje životinje ključno razmotriti različite karakteristike ljudske aktivnosti (npr. vrsta aktinosti, učestalost, vrijeme i mjesto aktivnosti), kao i karakteristike promatrane vrste (npr. povijest životinje, dob i spol).
Istraživanja poput ovoga nam mogu pomoći u razumijevanju prijelomnih točaka u kojima ljudska aktivnost negativno utječe na biološku raznolikost, funkciju ekosustava i konzervacijske napore.
