U posljednjih 50 godina Europa je svjedočila širenju novog srednje velikog grabežljivca – čaglja (Canis aureus). Iako čagalj nije strana vrsta u Europi, dolazak vrste na nova područja može imati određene ekološke utjecaje na lokalni živi svijet. Timovi sa Sveučilišta u Ljubljani – Biotehnički fakultet i Veterinarski fakultet u Zagrebu proučavali su potencijalni učinak kleptoparazitizma (tj. krađe hrane) čaglja na plijen risa (Lynx lynx) i pokazalo se da bi ovaj mesojed potencijalno mogao utjecati na risa smanjenjujući količinu hrane dostupnu risu.
Čagalj (Canis aureus). Foto: Miha Krofel
Istraživanje je provedeno u slovenskim dinarskim planinama, gdje su se od 2006. godine koristile fotozamke za praćenje životinja koje su se hranile na 65 mjesta gdje je ris ulovio svoj plijen. Zabilježili su dva slučaja u kojima se čagalj hranio ostacima risovog plijena.
Uz samo dva zabilježena slučaja, udio prisutnosti čaglja na risjem plijenu je još uvijek vrlo malen. Međutim, oba slučaja dogodila su se u posljednje dvije godine od ukupno 16 godina praćenja, što je vjerojatno povezano s porastom broja čagljeva u Sloveniji. Proučavano je također preklapanje u području distribucije između ove dvije vrste diljem Europe i procijenjeno je da je čagalj do sada kolonizirao 13% rasprostranjenosti risa, s tim da je jedno od najvećih preklapanja zabilježeno na području dinarske populacije risa.
Čagljevi se hrane ostacima plijena risa na rubu Menišijske visoravni u Dinarskim planinama, Slovenija Foto: Lan Hočevar
Rizik od kleptoparazitizma kod čaglja na risu mogao bi se, međutim, smanjiti interakcijom s još jednim velikim mesojedom – vukom (Canis lupus), za kojeg se zna da utječe na čagljeve tjerajući ih ili ubijanjem ili istiskujući ih na rubove njihovih teritorija. S druge strane, vukovi i risovi uglavnom koegzistiraju u istim područjima. Dakle, u nedostatku vukova, veliki broj čagljeva mogao bi imati jači utjecaj na risa putem kleptoparazitizma. Vrijedi napomenuti da su oba zabilježena slučaja prehrane čaglja na ostacima risovog plijena u ovoj studiji bila na rubu teritorija vukova, gdje je poznato da je njihov utjecaj na čaglja manji.
Cijeli znanstveni rad Čagalj kao novi kleptoparazit risu u Europi objavljen je u časopisu Global ecology and conservation.