Danas obilježavamo Svjetski dan obnove divljine (World rewilding day) pod geslom “Od nade do akcije” kako bi se podigla svijest o koristima zaštite prirode za divlje životinje, ljude i planet.
Projekt LIFE Lynx okupio je stručnjake, znanstvenike, konzervatore, lovce i druge lokalne ljude iz pet europskih zemalja sa zajedničkim ciljem – spasiti risa od izumiranja. Njihovi napori prikazani su u dokumentarnom filmu “Zajedno za risa”.
Zajedno ćemo spasiti europskog risa, najveću mačku koja živi u šumama Europe. #NadaUAkciji
Krajem ožujka završit će međunarodni projekt spašavanja populacije risa od izumiranja, LIFE Lynx. Tijekom više od šest godina trajanja projekta, preselelili smo 18 risova s područja Karpata u Sloveniju i Hrvatsku te zabilježili više od 30 njihovih potomaka. Danas u Sloveniji imamo oko 50 odraslih risova, oko 40 u južnom dijelu populacije i oko 10 u slovenskim Alpama. U budućnosti je cilj povezati ta dva dijela populacije, što je ključno za dugoročnu zaštitu risa u Sloveniji.
Priopćenje za medije (na slovenskom)
Već smo zabilježili više od 30 potomaka preseljenih risova, što je optimistična poruka za budućnost. Posebno je važno što je uspostavljena tzv. “prekretna ili odskočna populacija” u alpskom dijelu regije, što će omogućiti povezivanje s Austrijom i, dugoročno, sa Švicarskom preko Italije, budući da samo veće povezane populacije osiguravaju dugoročno preživljavanje risa. Pet risova preseljenih u slovenske Alpe uspostavilo je teritorije u širem području gdje su ispušteni i već imaju potomstvo koje uspostavlja teritorije, što daje vrlo dobre izglede za budućnost. Osim toga, preseljenje risova u slovenske Alpe ojačana su preseljenjima u Italiji u sklopu projekta ULyCa2.
Miha Krofel, Biotehniški fakultet, Sveučilište u Ljubljani: “Uspjeh projekta može se mjeriti i po tome koliko imamo risova u našoj zemlji. Od početka projekta povećali smo broj odraslih risova u Sloveniji s ruba izumiranja, kada je u Sloveniji bilo samo 20 odraslih životinja, na oko 50. Populacija se također širi prostorno što daje nadu da će se u budućnosti povezati s nekom od susjednih populacija risa i omogućiti prirodni genetički tok.” Povezivanje dinarskog dijela populacije s alpskim dijelom važno je za dugoročnu zaštitu risa, no autocesta Ljubljana-Koper velika je prepreka, budući da (za sada) nema zelene mostove koji bi omogućili životinjama prijelaz.
Redovito praćenje risova, kako u pogledu brojnosti tako i genetskog statusa, bit će potrebno kako bi se osigurao povoljan status populacije. Tomaž Skrbinšek s Biotehniškog fakulteta u Ljubljani objašnjava da “su genetički učinci introdukcija već vidljivi i prosječna stopa srodnosti već se približava onoj populaciji iz 1980-ih godina, kada su naši risovi bili uspješni i širili se. Stvarni konzervacijski učinak će nastaviti rasti tijekom sljedećeg desetljeća kako se udio potomaka uvedenih risova u populaciji povećava i udio pojedinaca s vrlo visokim stopama srodnosti proporcionalno smanjuje.”
Nastavit ćemo pratiti srodnost kao najveću prijetnju našim risovima. Dugoročni cilj je povezati populaciju sa susjednim populacijama i uspostaviti prirodni genetički tok. Ako se to ne dogodi, naša izolirana populacija će trebati povremena premeštanja dok se ne osigura povezanost s drugim većim populacijama risa.
Rok Černe, Koordinator projekta LIFE Lynx, Slovenska šumarska služba: “Uz projekt LIFE Lynx uspjeli smo, uz mnogo truda, spriječiti još jedno izumiranje risa u ovom dijelu Europe. Nemojmo istrijebiti vrstu pa projekti poput LIFE Lynx više neće biti potrebni u budućnosti.”
LIFE Lynx ekipa. Foto LIFE Lynx