Ispušteni prvi risovi za spas Dinarske populacije od izumiranja
Nakon dugogodišnjeg truda i pripreme, rad LIFE Lynx tima urodio je izvrsnim rezultatima, a dinarska populacija risa postala je bogatija za dvije prekrasne jedinke risa. Početkom svibnja ispušteni su Goru i Doru, prvi risovi koji su preseljeni iz Rumunjske, kako bi osvježili gensku raznolikost dinarske populacije
Goru
Goru je prvi ris koji je uhvaćen u sklopu projekta LIFE Lynx. U suradnji s partnerima na projektu na području Karpata u Rumunjskoj postavljene su kavezi za hvatanje životinja, te je uhvaćen krajem veljače. Goru je dobio ime prema planinskom vrhu (1785 m) u Parku prirode “Putna Vrancea”, gdje je i uhvaćen. Karpatska populacija risa je zdrava i stabilna, i upravo je zato odabrana kao prikladno područje s kojeg dovodimo risove za spas ugrožene dinarske populacije.
Doru
Doru je četverogodišnji mužjak podrijetlom iz subkarpatskih šuma u Rumunjskoj. Uhvaćen je na području povijesne pokrajine Moldavije na istoku zemlje, tek nekoliko dana nakon što je uhvaćen Goru. Iako u početku nije imao ime, LIFE Lynx projektni tim je putem ankete organizirao glasanje za prijedloge imena, a najviše glasova osvojilo je ime „Doru“, što u prijevodu s rumunjskog znači “potreban”.
Za dinarsku populaciju euroazijskog risa upravo i jest potreban, a njegov dolazak znači i unos novih gena u populaciju koja je ugrožena dugogodišnjim parenjem u srodstvu. Doru je ispušten na području Nacionalnog parka Risnjak, koji i svoj naziv, simbolično, duguje upravo risu.
Video: Josip Tomaić
Novi početak
Nakon što su oba risa uhvaćena, provela su dva mjeseca u karanteni u Rumunjskoj, kako bi bili sigurni da su jedinke zdrave, te da se isključi mogućnost mogućnosti unosa nekih od zaraza čestih kod divljih životinja na područje novog staništa.
Doru je ispušten 4. svibnja, a njegovo kretanje pratimo telemetrijskom ogrlicom. Prema podacima s ogrlice, Doru i dalje nalazi na području Hrvatske i zadržava se u okolici Nacionalnog parka Risnjak. Svi podaci upućuju da se Doru uspješno prilagođava na novo stanište, a izuzetno nas vesele pronađeni tragovi hranjenja, koji upućuju na to da se nazali u dobrom zdravstvenom stanju.
Goru je u Sloveniju ispušten nešto kasnije, 14. svibnja, u Loškom potoku, području koje je uz samu granicu s Gorskim kotarom. Ispušten je tzv. „soft release“ metodom, što znači da je u dodatno vrijeme proveo u nastambi u Loškom potoku, objektu koji služi za postupnu prilagodbu životinje na novo stanište. Za risa su se u nastambi brinuli lovci iz lokalnog lovačkog društva, a nakon što je ispušten , ušao je na područje Hrvatske, gdje je ubrzo ulovio i svoj prvi plijen, i zadržao se neko vrijeme, nakon čega se opet vratio u slovenske šume.
Nadamo se da ćemo i u budućnosti dobivati znakove njihove uspješne prilagodbe na novo stanište, te da će se dugotrajno zadržati unutar dinarske populacije.
U pozadini naseljavanja dugotrajan trud i međunarodna suradnja
LIFE Lynx međunarodni je projekt u kojem sudjeluju partneri iz pet europskih zemalja, a gotovo ništa od ovih iznimnih rezultata ne bi bilo moguće bez višegodišnje pripreme i istraživanja naših partnera i suradnika. Za postavljanje kaveza kojima su se uhvatiti risovi zaslužan je rumunjski partner na projektu, Udruga za biološku raznolikost (ACDB), kao za i osiguravanje svega potrebnog za njihov boravak u privremenoj karanteni. Hvatanje ovih jedinki rezultat su dvogodišnjeg intenzivnog praćenja risova, a uključivalo je i veliki trud prilikom pripreme, aktivacije i održavanja kavezne zamke za hvatanje.
Zoološki vrt Grada Zagreba pobrinuo se za tehničku potporu u prijevoz Dorua u Hrvatsku, a ljubljanski zoološki vrt za prijevoz Gorua. Put koji su životinje morale prijeći trajao više od 17 sati, s preko 1000 prijeđenih kilometara. Doru je u Hrvatskoj u području Gorskog kotara, a Nacionalni park “Risnjak” i Javna ustanova “Priroda” učinili su sve da se životinja ispusti u odgovarajuće stanište i informira javnost o novom stanaru naših šuma.
Fotografija: Hannah Kirkland
Doru i Goru prvi su od ukupno 14 risova koji se do kraja projekta planiraju ispustiti na području Hrvatske i Slovenije. Zamke za hvatanje novih risova trenutno nisu aktivne kako životinje ne bi ometali u periodu podizanja mladih, a do ponovne aktivacije s uzbuđenjem analiziramo podatke o kretanjima naših novih sustanara.